Žiri za dodjelu nagrada
Žiri za dodjelu nagrade u kategoriji Realizovano djelo i Studentski rad
Jedan od najznačajnijih slovenačkih arhitekata. Diplomirao je 1973. na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, pod mentorstvom prof. Edvarda Ravnikara. Bio je dekan Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani, gdje kao redovni profesor predaje u oblastima urbanizma i arhitekture. Dobitnik je brojnih nagrada kao što su: Borbina nagrada, Prešern Award, Nagrada Salona arhitekture u Beogradu, Nagrada Arhitektonski dogadjaj godine (Beograd, 2011), European Architectural Award u Londonu, Platinum Pencil – nagrada slovenačke Komore zaarhitekturu i prostor.
Hrvatski arhitekta i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te gostujući profesor na Arhitektonskim fakultetima u Beogradu, Ljubljani i Splitu. Godine 1992. otvara biro Randić-Turato sa Sašom Randićem, a 2009. g. osniva samostalni ured – Arhitektonski biro Turato. Dobitnik je niza arhitektonskih nagrada; 2005. g. osvojio je nagradu Piranesi Award za projekat Osnovne škole Fran Krsto Frankopan. Njegovi su projekti devet puta bili nominovani za prestižnu evropsku nagradu za arhitekturu Mies van der Rohe Award, a osvojio je sve važnije domaće arhitetonske nagrade: Viktor Kovačić, Drago Galić i Vladimir Nazor. Predstavljao je Hrvatsku na X i XII Venecijanskom bijenalu arhitekture, sa projektom In Between 2006. g. te u saradnji sa petnaest hrvatskih arhitekata 2010. g. sa projektom Pavillion. Dio je tima koji je razvio koncept pobjedničkog programa Luka različitosti – Rijeka europska prijestolnica kulture 2020, te je voditelj jednog od flagshipova unutar projekta Sweet&Salt. Poslednjih pet godina u intezivnom nedeljnom kontinuitetu objavljivao je autorske tekstove, osvrte i komentare prostorno inspiracijske tematike na svom blogu.
Hrvatski arhitekta i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Stručno se usavršavao tokom 1989., 1992. i 1993. god. u Beču (ILBAU-G.m.bH) i Štutgartu (Biro Laage&Partner, BiroBehnisch&Partner). Sa Gordanom Domić 1993. god. osniva arhitektonski biro ARK. Vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu postaje 2007. god., a bio je i dekan od 2011. do 2018. godine. Višestruko je izlagao na autorskim i kolektivnim izložbama, a učestvovao je na stručnim i naučnim skupovima. Uz pedagoški rad, te naučno-istraživački rad koji je usmjeren na istraživanje modela stanovanja za starije te tipskih modela sportskih objekata, autor je i koautor više nagrađivanih rješenja na arhitektonskim konkursima, te realizacija stambenih, poslovnih, zdravstvenih, sportskih i školskih objekata.
Žiri za dodjelu nagrade u kategoriji Kritičko-teorijski tekst
Hrvatski arhitekta i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je (1978), magistrirao (1994) i doktorirao (2000) na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dobitnik je Fulbright Visiting Research Award zapostdoktorsko istraživanje na College of Environmental Design UC Berkley, na kojem predaje na novoustanovljenim izbornim kolegijima, a bio je i gostujući profesor na univerzitetima u Crnoj Gori (Arhitektonski fakultet UCG; Fakultet Politehnike UDG) i Meksiku (Universidad Juárez Autónoma de Tabasco; Universidad Popular Autónoma del Estado de Puebla; Anahuac Mayab University; Tecnologico de Monterrey.). Autor je više naučnih knjiga i univerzitetskih udžbenika. Član je uredništva dva međunarodna časopisa, i izlagao je na više od 30 naučnih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inostranstvu. Za knjigu Englesko-hrvatski stručni pojmovnik za urbaniste, prostorne planere, arhitekte i krajobrazne arhitekte 2015. god. dobio je Državnu nagradu za znanost u Hrvatskoj.

Nagrađeni radovi u 2019. godini
U kategoriji Kritičko-teorijski tekst
Arhitektura i urbanizam Nikšića nakon Drugog svjetskog rata
U kategoriji Realizovan djelo
Centar mjesne zajednice Gošići u Tivtu
U kategoriji Studentski rad
House 100: Post-War Housing, Syria


Pristup izradi planskog dokumenta – Učešće javnosti u planiranju Bloka 5 u Podgorici
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: Milica Vujošević, Jelena Rabrenović, Sonja Dragović
Saradnik: Ivan Jovićević
Naslov: Pristup izradi planskog dokumenta – Učešće javnosti u planiranju Bloka 5 u Podgorici
izdavač: Nevladino udruženje KANA / ko ako ne arhitekt
Godina objavljivanja: 2017.
Opis rada


Pogled na crnogorsku arhitekturu 20. i 21. stoljeća
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: Miodrag Bajković
Naslov: Pogled na crnogorsku arhitekturu 20. i 21. stoljeća
Objavljeno u časopisu za kulturu, umjetnost i društvena pitanja „Gledišta” (br. 1, str, 28 i 29, prvi dio) i u dnevnom listu „Pobjeda” (od 21. do 25. 02. 2019.)kao i na portalima „Antena M” i „Zrcalo.me”
Opis rada
Znajući da se o arhitekturi na tlu Crne Gore u periodu 20. stoljeca, doticno sa potonje skoro dvije decenije 21. – pisalo samo u fragmentima (primjerice radi): o arhitektiri u doba kralja Nikole, o kući Vukotica, o pojedinim autorima, periodima i/ili tipovima zgrada, itd., i- da nikad nijedan rad nije objavljen sa sveobuhvatnim analitickim osvrtom za cijeli spomenuti period- odlucio sam da to licno uradim.
Cilj mi je bio da nakon konstatacije na kakvoj vernakularnoj i sakralnoj arhitekturi “pociva” crnogorska arhitektura predmetnog perioda- za periode: prije Prvog svjetskog rata, pomedu svjetskih ratova, nakon 1945. i sve do 2018. istaknem sva, po mojem mišljenju, najznacajnija arhitektonska djela u Crnoj Gori, uz uporedni stav gledano na svjetsku, YU i EX-YU arhitekturu u doba moderne, postmoderne i danas.
Pišući tekst sam analizom fasada dosao do zakljucka da arhitektura izuzetne “Kuce Vukotica” nije samo – kubizam, niti je samo – eklekticizam u pitanju (kako su do sada isključivi bili razni autori), vee da njenu arhitekturu karakteriSu oba stila, uz elemente secesije u ornamentici- sto se po prvi put tvrdi.Takode, dosao sam do odgovora zasto je nasa arhitektura od 1950. do 1990. bila na evropskom nivou. Istrazivanje me je dovelo i do konstatacije da smo i zasto smo potonju deceniju 20. stoljeca uglavnom “potrosili” na opoznjeli post-modernizam, iako je tada vee arhitektura po svijetu “grabila” sa drugacijom i ka novoj likovnosti fasada. Naveo sam više razloga i pokusao odgonetnuti zasto u proteklih 18 godina 21. stoljeca nedovoljno uspjesno pratimo savremenu arhitekturu.
Tekst sadrzi: teorijsko-kriticki osvrt i na svjetsku arhitekturu, pitanje “pozitivne” inspiracije, plagijata, kao i moje videnje iii definiciju “smjene” stilova u arhitekturi.

Arhitektura i urbanizam Nikšića nakon Drugog svjetskog rata
u kategoriji Kritičko teorijski tekst
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: dr Vladimir Bojković
Naslov: Arhitektura i urbanizam Nikšića nakon Drugog svjetskog rata
Izdavač: Zadužbina Andrejević, Beograd
Godina objavljivanja: 2019.
Opis rada
Monografija „Arhitektura i urbanizam Nikšića nakon Drugog svjetskog rata“ donosi prikaz urbanističkih planova i građevina nekih od najznačajnijih jugoslovenskih i crnogorskih arhitekti koji su oblikovali Nikšić. Većina planova i objekat a predstavljena je po prvi put.
U kontekstu urbanističkih planova, predstavljen je urbanistički plan braće Stojanović (1952), plan profesora Josipa Seissela (1958), potom pobjedničko rešenje Feđe Košira za uređenje Trga maršala Tita (1971), Generalni urbani s t i č k i plan (1986) i urbanističko rešenje Trga Save Kovačevića (1961), arhitekte dr Ratibora Đorđevića.
Rad istražuje kako je otvaranje Željezare „Boris Kidrič“ uticalo na urbano oblikovanje grada, pojavom radničkih naselja.
U kontekstu arhitektonskih o stvarenja predstavljene su građevine prvog školovanog crnogorskog arhitekte Periše Vukotića (1899-19 8 8 ) i poznatog srpskog arhitekte Rajka M. Tatića (1900 –1979). Dat je prikaz zgrade „Meander“ (1958), građevine jedinstvenog oblika, čuvenog hrvatskog arhitek t e Bruna Milića (1917 –2009). Po prvi put je prikazan i jedan od najljepših primjera brutalizma na prostoru Nikšića i Crne Gore, Dom zdravlja (1972) arhitekte Dušana Dude Popovića.
U izučavanju arhitekture Nikšića nezaobilazan je opus arhitekti Đorđija Minjevića (1924–2013) i Slobodana Vukajlovića (1934 –2006) čija su najznačajnija ostvarenja predstavljena u monografiji.
Posebno poglavlje je posvećeno objektu „Dom revolucije“ (1977) arhitekte Marka Mušiča (1941) a po prvi put se kroz originalne konkursne crteže daje prikaz hotela „Onogošt“ (1977 –1982), autora Ivana i Tihomira Štrausa.
Monografija se završava predstavljanjem, takođe po prvi put, objekta Instituta crne metalurgije (1979 –1984) bosanskih arhitekti Izeta Galičića (1931-20 1 1 ) Mehmeda Hrasnice (19 53–2013) i Šefkije Drece (1931).

Slobodan Vukajlović – Grotta Regina: Logičan dodatak duhu mjesta
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: dr Vladimir Bojković
Naslov: Slobodan Vukajlović – Grotta Regina: Logičan dodatak duhu mjesta
Objavljeno u časopisu Inženjerske komore Crne Gore – POGLED
Godina objavljivanja: 2018.
Opis rada
Slobodan Vukajlović je jedini crnogorski arhitekta koji je projektovao i sagradio građevinu u Italiji.
Članak „Grotta Regina, logičan dodatak duhu mjesta“ obajvljen u strukovnom časopisu Pogled br 29, a koji izdaje Inženjerska komora Crne Gore, po prvi put daje prikaz široj i stručnoj javnosti objekt motela koji je arhitekta Vukajlović sagradio u mjestu Torre a Mare u blizini Barija, regija Pulja. Specifično rešenje objekta u pogledu enterijere i eksterijera pokazalo je umješnest arhitekte Vukajlovića da u posebnom ambijentu sagradi arhitekturu kao logičan dodatak duhu mjesta.

The Meander Building by Architect Bruno Milić: The beginning of Modernism in the City of Nikšić
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: dr Vladimir Bojković
Naslov: The Meander Building by Architect Bruno Milić: The beginning of Modernism in the City of Nikšić
Objavljeno u Znanstvenom časopisu za arhitekturu i urbanizam – PROSTOR
Godina objavljivanja: 2018.
Opis rada
Jedno od manje poznatih djela i jedino koje je projektovao u Crnoj Gori, zgrada Meander hrvatskog arhitekte Bruna Milića, po prvi put je predstavljena u radu “The Meander Building by Architect Bruno Milić; The Beginning of Modernism in the City of Nikšić” objavljenom u Znanstevnom časopisu Prostor broj 26 iz 2018.
Jedna od prvih zgrada kolektivnog stanovanja u Nikšiću ističe se karakterističnom formom, izlomljenom strukturom koja podsjeća na meander, krivudavi tok rijeke. Arhitekta Milić nije slučajno osmislio ovakvu formu zgrade. Upravo suprotno, oblik zgrade najvj erovatnije je proizišao iz analize nekoliko činilaca. Prvi se odnosi na potrebu osiguranja dovoljnog broja udobnih stanova. U strukturi stanova postoje dvosobni i jednosobni. Arhitekta Milić je predvidio manji broj zajedničkih prostora u vidu širokih ulaznih holova i zajedničkih spremišnih prostora. Drugi važan činilac u oblikovanju jeste pozicija zgrade. U novom gradskom bloku, u kojem do tada nije bilo arhitektonski značajnijih zgrada, Milić projektuje zgradu koja je postala dominantan element prostornog identiteta, simbol napretka i novih tendencija u razvoju grada. Treći činilac koji je uticao na oblik zgrade je referenca na postojeću arhitekturu u gradu, izgraðenu na temelju smjernica iz Prvog regulacionog plana. Čini se da je arhitekta MIlić preuzeo kara kterističan element arhitekture grada – kao što je ‘portun’. Na zgradi Meander taj je prolaz smješten na središnjem dijelu i povezuje unutrašnje dvorište zgrade s javnim pješačkim dijelom bulevara čime je veza sa prošlošću i prostorni kontinuitet gradske arhitekture ostvaren na nov i vremenu prilagođen način.

Projekti Ivana Meštrovića i Harolda Bilinića na Lovćenu u tadašnjem političkom i ideološkom kontekstu
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: doc. dr Dragan Komatina, dia; MSc Ema Alihodžić Jašarović
Naslov: Projekti Ivana Meštrovića i Harolda Bilinića na Lovćenu u tadašnjem političkom i ideološkom kontekstu
Objavljeno u: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam – PROSTOR
Godina objavljivanja: 2018.
Opis rada


Nova saznanja o tvrđavi Svetog Krsta u Perastu
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: Marija Novaković i Milica Samardžić
Naslov: Nova saznanja o tvrđavi Svetog Krsta u Perastu
Objavljeno u: Boka, 38. Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti
Godina objavljivanja: 2018.
Opis rada
Peraska tvrdava u narodu poznata kao kastel ili forteca Svetog Krsta podignuta je na najvišoj tacki grada, zaravni u podnozju brda ranije nazivanog Kasun. Na istom mjestu od davnina je postojala crkva za koju se u ceremonijalu opstine iz 17 43. godine navodi da je najstarija koju su sami Perastani podigli.
Stanovnicima Perasta nikada nije poslo za rukom da grad zastite bedemima, umjesto toga razvili su mrezu odbrane sacinjenu od kula, utvrdenih stambenih objekata i manjih isturenih osmatracnica. Ovaj sistem krunisan je pocetkom XVII vijeka, izgradnjom tvrdave Sv. Krsta na uzviSenju koje dominira gradom. Izolovani i su skromni ostaci nekih starijih zidova iz perioda Mletacke vladavine, medutim postoje indicije da kontinuitet utvrdivanja na ovom mjestu seze vjekovima unazad.
Uprkos brojnim intervencijama i dugoj zapustenosti tvrdava nije dozivjela znacajnija ostecenja, njena autenticnost i integritet ocuvani su u velikoj mjeri. Prva detaljna arhivska, arheoloska i arhitektonska istrazivanja na lokalitetu Sv. Krsta rezultirala su relativnom hronologijom gradnje i stilskom analizom kompleksa. Izdiferencirane su kljucne faze gradnje i modifikacija, a sakupljeni su i podaci o nacinu na koji je tvrdava funkcionisala. Potvrdeno je postojanje crkve Svetog Krsta po kojoj je tvrdava dobila ime, medutim nisu pronadeni pouzdani izvori o vremenu njene izgradnje.
Pronalazak zaravnatih stijena kao i izolovane zone poplocanja orjentisane nezavisno od tvrdave ukazuje na objekat koji joj prethodi. Poklapanje tragova na terenu sa polozajem crkve u austrijskim planovima sa pocetka XIX vijeka ne ostavlja mjesta sumnji da se radi upravo o nestaloj crkvi. Istrazivanja pokazuju da je crkva razgradena pocetkom XIX vijeka a kamen iskoriscen za dalju gradnju na lokalitetu.

Arhitektonska komunikacija: objekti kulture u Crnoj Gori 1945–2000
Kategorija: Kritičko teorijski tekst
Autor: Slavica Stamatović Vučković
Naslov: Arhitektonska komunikacija: objekti kulture u Crnoj Gori 1945–2000
Izdavač: Univerzitet Crne Gore
Godina objavljivanja: 2018.
Opis rada

Zaštićena prava © 2025 Bozidar Milic